Nazad

Oporavak

Zašto oporavak ne izgleda isto kod svake žene?

Dva meseca nakon porođaja mnoge žene očekuju da će se osećati „kao pre“. Završena je babina, obavljena je kontrola kod ginekologa, a okolina često pretpostavlja da je period oporavka iza njih.

Međutim, telo ne poznaje rokove koje postavljaju društvo, reklame ili društvene mreže.

Trudnoća je trajala devet meseci. Tokom tog perioda menjali su se mišići, ligamenti, hormoni, položaj unutrašnjih organa, telesna težina i način na koji telo funkcioniše. Zbog toga je potpuno očekivano da ni oporavak ne traje samo nekoliko nedelja.

U drugom mesecu nakon porođaja mnoge žene i dalje primećuju promene na svom telu koje ih ponekad iznenade ili zabrinu. Većina njih je deo normalnog procesa oporavka, ali je važno znati šta možemo da očekujemo i kada je potrebno razgovarati sa stručnjakom.

Zašto moj stomak još uvek nije kao pre trudnoće?

Jedno od najčešćih pitanja koje žene postavljaju nakon porođaja odnosi se upravo na izgled stomaka.

Iako se materica nakon porođaja postepeno vraća na svoju veličinu, oporavak trbušnog zida traje znatno duže. Tokom trudnoće dolazi do istezanja kože, mišića i vezivnog tkiva, a kod mnogih žena javlja se i razdvajanje trbušnih mišića, poznato kao dijastaza.

Zbog toga stomak dva meseca nakon porođaja često može izgledati mekše, ispupčeno ili drugačije nego pre trudnoće.

Važno je znati da izgled stomaka ne govori mnogo o tome koliko se žena „dobro oporavlja“. Na njegov izgled utiču:

-genetika,
-broj trudnoća,
-telesna građa,
-način porođaja,
-fizička aktivnost pre i tokom trudnoće,
-prisustvo dijastaze.

Za većinu žena proces vraćanja snage i funkcije trbušnih mišića traje mesecima, a ne nedeljama.

Karlično dno: deo tela o kojem se malo govori

Tokom trudnoće i porođaja mišići karličnog dna prolaze kroz veliko opterećenje.

Ovi mišići imaju važnu ulogu u kontroli mokrenja i pražnjenja creva, podršci unutrašnjim organima i seksualnom zdravlju žene.

Dva meseca nakon porođaja neke žene mogu primetiti:

-povremeno bežanje mokraće prilikom kijanja ili kašljanja,
-osećaj težine u karlici,
-nelagodnost tokom odnosa,
-slabiji osećaj kontrole mišića.

Iako su ove tegobe relativno česte, ne treba ih prihvatati kao nešto što će „jednostavno ostati tako“.

Ako simptomi traju ili utiču na svakodnevno funkcionisanje, razgovor sa ginekologom ili fizioterapeutom može biti važan korak u oporavku.

Podeli na društvenim mrežama: